Djeca nakon IVF-a
Do danas je uz pomoć izvantjelesne oplodnje rođeno u svijetu gotovo 9 milijuna djece, uz doprinos lokalnom natalitetu od 2-6%.
Od samih početaka IVF-a neprestano se istražuju mogući utjecaji takvog liječenja na zdravlje i normalnost djece. Usprks mnogim kontroverzama, možemo zaključiti da konsenzus upućuje da određene razlike u rizicima možemo pripisati više liječenju neplodne starije populacije sa skrivenim ili poznatim zdravstvenim rizicima, nego IVF/ICSI tehnologijama.
Glavni razlog za povišen zdravstveni rizik IVF djece su višeplodne trudnoće i nedonešenost. Dok je u općoj populaciji učestalost višeplodnih trudnoća 2-3%, u IVF populaciji to je još uvijek 15-30%. Samo u zemljama gdje se više rabi SET (jedan embrio u ET) ti su brojevi niski.
Posebno se istražuje povezanost ICSI-a, zamrzavanja, AHA, PGT-A sa zdravljem IVF djece. Također i postupci s teškim muškim sterilitetom.
Osim navedenog postoje i genetski i epigenetski utjecaji na razvoj fetusa.
Perinatalni rizici
Više metaanaliza (s > 180.000 jednoplodnih IVF trudnoća) je utvrdilo da su češće patološke trudnoće u ART postupcina (Wolf, DAI,2020):
- prijevremni porođaj 12% vs 9-10% (manje uz ICSI)prema CDC (2021.)
- niža porođajna težina (<2500 gr.) 8,7% vs 5,8>#/li###
- hipertenzija u trudnoći, povišeni perinatalni mortalitet, više porođaja s CR
- placenta previa, abrupcija placente (?samo u nekim okolnostima)
- ET blastociste,
- više prijevremenih porođaja
- monozigotnih blizanaca
- FET vs svježi ET
- manje prijevremenih porođaja
- viša je porođajna težina ( ≥ 4000 gr.)
- perinatalni mortalitet nije povišen
- više hipertenzije u trudnoći
- isto abnormalnosti djece
- bolji pokazatelji uz vitrifikaciju
- Donacija oocita
- je mogući dodatni rizični čimbenik
Kongenitalne abnormalnosti ART djece
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u svom zadnjem izvještaju istaknula da je učestalost kongenitalnih anomalija (KA) u općoj populaciji 3-5>#/b###. One mogu biti strukturne i metaboličke (kromosomske i nekromosomske).
Najčešće su anomalije kardio-vaskularnog, gastro-intestinalnog, genito-urinarnog i muskulo-skeletnog sustava. Rizik za KA može biti povišen: hereditarno (genetski), s dobi roditelja, socio-ekonomski uvjeti, okolinskim toksinima (polutanti), uz alkohol, pušenje, droge, anabolike. Posebno se ističu epigenetski poremećaji gena i razvoja, nutricija i defektna spermatogeneza. Zato je gotovo nemoguće izdvojiti jedan rizičan čimbenik, a posebno IVF/ICSI kriopostupke, kao pojedinačan uzrok za anomalije (WHO 2021, Al-Dewik 2023, Lupo, 2019).
Ipak, trajno nailazimo studije uglednih autora za koje je vrlo atraktivno isticati rizičnost MPO postupaka. Barbara Luke (HR 2022.) je objavila veliko istraživanje na više od milijun IVF/ICSI djece, te utvrdila učestalost major urođenih anomalija od 2-3,5%. Za 20% više od opće populacije (RR=1,20). Te abnormalnosti povezala je s povećanom učestalošću malignih bolesti IVF djece (posebno uz abnormalne kromosome). Takve nalaze epidemioloških istraživanja često krivo tumačimo, jer relativni rizik (+20-30%) postaje beznačajan i minoran kada se prikaže kao stvarni, apsolutni rizik. Kod Luke je rizik za kongenitalne abnormalnosti MPO djece tek 8‰ (8/1000), za dječji rak 0,3‰, a za urođene defekte i rak 0,1‰.
Dob roditelja, neplodnost i MPO liječenje povisuju rizik za prijevremeni porođaj, nižu težinu djece i carski rez. Kratko dojenje i medikamenti (samo neki antibiotici) uz gore navedene čimbenike, i epigenetske utjecaje, povisuju rizik za imunološke poremećaje astmu i alergijske događaje IVF djece (Wijs, HRU, 2022.).
Velika većina studija je utvrdila uredan psihomotorni razvoj i neurološke pokazatelje u MPO djece. UZV nalazi mozga su kompatibilni, a kognitivni pokazatelji primjereni. Spektar autističkih poremećaja nije povišen, a tek je ostala blaga sumnja na ICSI.
Dok čekamo nalaze posve objektivnih i kontroliranih studija, moramo sa razumom i skepsom tumačiti dosadašnja istraživanja.
Preuzmite cijeli dokument:
