SPERMIOGRAM

Spermiogram

 

Danko Dobec, klinički embriolog
Dr.sc. Igor Matić, dipl.ing.mol.biol.
Poliklinika IVF, Zagreb, Babonićeva 121

U sterilnih parova u oko 40% slučajeva je uzrok neplodnost muškarca, koja može biti potpuna ili samo umanjena.

Spermiogram je analiza cjelokupnog sjemena (ejakulata), a sastoji se od određivanja fizikalnih svojstava sjemene tekućine, te od određivanja broja, morfologije i pokretljivosti spermija.

Analiza sjemena nije isključiv test plodnosti. Gotovo 30% populacije s normalnim brojčanim pokazateljima ima abnormalnu funkciju spermija (nemogućnost oplodnje jajne stanice ili genetske abnormalnosti koje sprečavaju normalan razvoj zametaka). Nasuprot, i s neplodnim sjemenom može se ponekad postići prirodna trudnoća.

Prije davanja ejakulata na analizu potrebno je imati apstinenciju 2-5 dana. Kod prekratke apstinencije u ejakulatu će biti smanjen broj spermija, a kod preduge apstinencije pokretljivost spermija će biti bitno smanjena. Sjeme se daje u sterilnu posudicu u Poliklinici, ili se može donijeti od kuće pod uvjetom da se donese unutar jednog sata pazeći da se ne izlaže hlađenju ili većim temperaturnim promjenama.

Kompletna analiza sjemena obuhvaća podatke o apstinenciji, fizikalne podatke (boja, volumen, miris, pH, viskoznost, likvefakcija), kvantitativnu i kvalitativnu analizu (koncentracija spermija, postotak pokretnih i nepokretnih spermija, brzina spermija, morfologija spermija), biokemijsku analizu sjemene tekućine (fruktoza, kisela fosfataza, citratna kiselina, cink), spermalna antitijela (IgA, IgG), te funkcionalne testove (npr. HOS-test).

 

ANALIZA SJEMENA

Makroskopska analiza – fizikalna svojstva

VOLUMEN – Volumen ejakulata normalan je između 2 i 6 mL. Premali volumen upućuje na moguće smanjenje plodnosti.

BOJA – Ejakulat bi trebao biti bijele boje. Promjena boje može upućivati na neki zdravstveni problem. Kad je koncentracija spermija jako niska, ejakulat je skoro proziran, a ako je crvenkaste ili smećkaste boje, tada su vjerojatno u ejakulatu prisutni eritrociti (krv).

VRIJEME LIKVEFAKCIJE – Likvefakcija je vremenski period u kojem se plazma iz sjemena, koja se odmah zgrušava zbog prisutnosti faktora zgrušavanja, ponovo pretvara u tekućinu zbog utjecaja enzima u ejakulatu koji potječu iz prostate. Najčešće je to period od 20-30 minuta pri sobnoj temperaturi. Ukoliko ni nakon jednog sata ne dolazi do likvefakcije, to upućuje na poremećaje funkcije prostate.

VISKOZNOST – Viskoznost se odnosi na gustoću, tj. ljepljivost ejakulata.

pH – Normalna vrijednost pH je između 7,2 i 8,0. S obzirom na kiseli okoliš rodnice, ejakulat bi trebao biti blago alkalan kako bi zaštitio spermije.

Mikroskopska analiza – kvantitativna svojstva

KONCENTRACIJA/BROJ SPERMIJA – Određuje se broj spermija u mililitru i ukupan broj spermija u ejakulatu. Normalan broj spermija u mililitru je više od 20 milijuna spermija.

POKRETLJIVOST – Pokretljivost se odnosi na udio pokretnih spermija u ejakulatu. Prema pokretljivosti spermiji se dijele u 4 kategorije:

  •  A – najbrži spermiji (kretanje po putanji ravne crte) – progresivni
  •  B – nešto sporiji od A spermija (kretanje po zavinutoj putanji) – progresivni
  •  C – spermiji pokretni u mjestu – neprogresivni
  •  D – nepokretni spermiji

Za normalan nalaz udio A+B spermija mora biti veći od 50%, ili udio A spermija veći od 25%.

MORFOLOGIJA – Oblik i izgled spermija jedan su od najvažnijih parametara procjene plodnosti. Za normalan nalaz mora biti više od 30% normalnih spermija. Prema novim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-2010.) abnormlana morfologija je <5%.

Spermij se sastoji od glave, vrata, srednjeg dijela i repa. Morfološki normalni spermiji imaju:

  • Ovalnu glavu s dobro definiranim akrosomom koji obuhvaća 40-70% glave spermija,
  • Rep jednostruki i ravni, 7-10 puta duži od glave,
  • Nepostojanje nikakvih defekata glave, vrata, srednjeg dijela ili repa.

Nepravilnosti spermija mogu se dogoditi za vrijeme nastanka spermija ili za vrijeme skladištenja u epididimisu.

 

Građa spermija

AGLUTINACIJA – Aglutinacija je pojava sljepljivanja spermija i drugih stanica (npr. leukocita) u ejakulatu, što bitno umanjuje plodnost, i najčešće je posljedica upale ili infekcije. Može biti uzrokovana i spermalnim antitijelima.

LEUKOCITI – Ako postoji više od 1 milijun leukocita u ejakulatu, postoji sumnja na upalu.    Valja napomenuti da okrugle stanice u ejakulatu nisu uvijek leukociti.

 

NAJČEŠĆE DIJAGNOZE

  • ASPERMIA – nema ejakulata
  • AZOOSPERMIA – nema spermija u ejakulatu
  • OLIGOZOOSPERMIA – smanjen broj spermija u ejakulatu
  • ASTHENOZOOSPERMIA – smanjen udio progresivno pokretnih spermija
  • TERATOZOOSPERMIA – smanjen udio morfološki pravilnih spermija
  • CRYPTOZOOSPERMIA – izostanak spermija u nativnom ejakulatu, ali prisutnost u talogu nakon centrifugiranja
  • NORMOZOOSPERMIA – normalan broj spermija u ejakulatu, normalan udio progresivno pokretnih i morfološki pravilnih spermija

 

Prosudba oplodnog potencijala I normalnosti spermiograma zahtijeva iskustvo embriologa i tehnološku opremeljnost.

Posljednjih godina sve više autoriteta objavljuje kritičke osvrte na nove WHO kriterije “Laboratorijskog priručnika (5. izdanje, 2010.g.) posebno u pogledu niske granice morfološke normalnosti spermije. Zbog toga se referira manje muške neplodnosti, a sve više nerazjašnjenog (idiopatskog) steriliteta. Takvom ocjenom učestalost idiopatskog steriliteta penje se i do 30 do 40% (ranije 15%).

To su razlozi da se u za izradu spermiograma u našoj Poliklinici na liječenje neplodnosti u Zagrebu primjenjuju referentne vrijednosti iz „Laboratorijskog priručnika Svjetske zdravstvene organizacije“ iz 1999. (4. izdanje) jer je na njima temeljeno naše dugogodišnje iskustvo u procjeni muške neplodnosti u liječenju bračne neplodnosti.