Spermiogram i plodnost muškarca
Preporuke i kriteriji WHO 2021. za normalan spermiogram temelje se na analizi sjemena plodnih muškaraca, a ne opće populacije. Ocjena neplodnog sjemena puno je složenija i problematična, jer ovisi o brojnim čimbenicima (pa i ukupnoj plodnosti para). Zbog bioloških varijacija potrebne su barem dvije analize s razmakom od minimalno 4 tjedna. Analiza sjemena je mjera za: produkciju spermija i sjemene tekućine, sazrijevanje spermatozoida i procesa ejakulacije. Ali plodnost sjemena je kompleksniji izraz posebno kod liječenja IVF/ICSI-em:
- sposobnosti oplodnje oocite i urednog razvoja ranog embrija
- uspjeha izvantjelesne oplodnje
- trudnoće i rođenje zdravog djeteta.
- analiza sjemena okvirno određuje plodni potencijal,
- konvencionalna analiza sjemena je nedovoljna za predviđanje definitivne plodnosti/neplodnosti
- jednostavna analiza sjemena kod neiskusnog laboratorijskog tehničara (bez obzira na tehnologiju) ne može prognozirati postupak medicinski pomognute oplodnje
- u analizi sjemena valja uračunati i osobine lokalne populacije
- samo iskusan embriolog može približno odrediti plodnost sjemena, dodatne analize i vrstu liječenja (IUI, IVF, ICSI).
- problematična je klasifikacija morfoloških abnormalnosti
- morfologija je važan prediktor stope fertilizacije u IVF-u
- postoje i višestruke abnormalnosti na jednom spermiju (mixed)
- 10% spermija ima jasno vidljiv defekt što utječe na stopu fertilizacije
- pojedine abnormalnosti imaju viši rizik aneuploidije
- indicirano napredno testiranje
Čak trećina muškaraca s urednim spermiogramom (po WHO kriterijima) bilježe subfertilitet i abnormalan oplodni potencijal. Uostalom više od 50% uzroka neplodnosti sudjeluje muški čimbenik subfertiliteta. Valja podsjetiti da je u posljednjih 50 godina u svim studijama zabilježeno značajno opadanje muške plodnosti. I kod dokazano plodnih muškaraca (ranije trudnoće, donori sjemena). Važno je istaknuti da je danas neplodna populacija muškaraca sve starija.
Više relevantnih istraživanja (SRNJ, USA, UK) također je utvrdilo značajne razlike, inter-laboratorijske, u ocjeni istog uzorka sjemena. Među – individualne varijacije iskusnih laboratorija u pogledu koncentracije i pokretljivosti spermija, kreću se između 35 i 80%. Uspoređivani su nalazi iz 10-20 laboratorija, koji su rabili različite tehnologije.
Zato su stvoreni zaključci i preporuke
- analiza sjemena okvirno određuje plodni potencijal,
- konvencionalna analiza sjemena je nedovoljna za predviđanje definitivne plodnosti/neplodnosti
- jednostavna analiza sjemena kod neiskusnog laboratorijskog tehničara (bez obzira na tehnologiju) ne može prognozirati postupak medicinski pomognute oplodnje
- u analizi sjemena valja uračunati i osobine lokalne populacije
- samo iskusan embriolog može približno odrediti plodnost sjemena, dodatne analize i vrstu liječenja (IUI, IVF, ICSI).
Mi smo provjerili vjerodostojnost 80 nalaza spermiograma u neplodnih parova (>3 godine) obrađenih u drugim laboratorijima. Uvrdili smo nesukladnost, redovito precijenjeni nalazi, u čak 57,5% slučajeva. Naizgled uredni nalazi često završe ICSI-em.
Za nas, pa i druge IVF stručnjake, posebno su dvojbene ocjene morfološke plodnosti spermija. Trajne su primjedbe, pa i kritike WHO kriterija da je plodnost muškarca određena i sa samo 4% normalnih spermija. Tu je ponuđena najniža stopa normalnosti (5. centila) kojom se može postići prirodna trudnoća. U takvoj klasifikaciji nije moguće razlikovati blaže i srednje, te ozbiljne oblike tetratozoospermije. Reprodukcijski eksperti tu nisu suglasni jer ističu značaj morfoloških abnormalnosti spermija za IVF, iskustvo embriologa.
To su dodatni razlozi za sugestiju da samo iskusan embriolog u specijaliziranom embriološkom laboratoriju može odabrati alate za odabir liječenja – prirodno, IUI ili IVF/CSI. Tek provjereni rezultati fertilnog potencijala muškaraca mogu donijeti prognozu MPO-a. Ponekad je za vjerodostojan nalaz neophodno analizirati 1000-1500 spermija. Prikazujemo 3 zadnje WHO klasifikacije spermiograma.
Primarno pogrešan nalaz, precijenjeni oplodni parametri, ili preniski kriteriji normale (WHO) mogu nas zavesti i usmjeriti na krivi odabir liječenja.
| WHO 1999 | WHO 2010 | WHO 2021 | |
| Volumen (ml) | ≥2 | ≥1.5 | ≥1.4 |
| Broj spermija (106/ml) | ≥20 | ≥15 | ≥16 |
| Ukupni broj (106) | ≥40 | ≥39 | ≥39 |
| Ukupna pokretljivost (%) | ≥50 | ≥40 | ≥42 |
| Progresivna pokretljivost (%) | ≥50, grade a + b | ≥32, grade a + b | ≥30, grade a + b |
| Vitalnost (% živih) | ≥75 | ≥58 | ≥54 |
| Morfologija (% normalnih) | ≥14 | ≥4 | ≥4 |
| Leukociti broj (106/ml) | ˂1 | ˂1 | ˂1 |
