No, isto je tako svjesna da, iako je još mlada, priroda ima svoje limite kad se radi o ostvarivanju roditeljstva.
Za muškarce ona nije ograničavajuća, ali za žene itekako jest. Ona, kao i sve druge žene, rođena je s određenim brojem jajnih stanica i plodnost joj sa svakom godinom opada. Upravo zato razmišlja o zamrzavanju jajnih stanica, kako bi, koliko je to moguće, osigurala da će se jednog dana ostvariti kao majka.
Marijana je samo jedan primjer žene koja razmišlja o takvoj mogućnosti, a iako je riječ o svjetskom trendu, u Hrvatskoj je još jedna od rijetkih.
Do sada je samo 50-ak zdravih žena zamrznulo jajne stanice kako bi očuvale plodnost. To se zove social freezing.
Tu mogućnost uglavnom koriste žene koje još nisu pronašle partnera s kim bi dijelile roditeljstvo ili su još u usponu karijere.
Gotovo da i nema onih koje zapravo žele biti samohrane majke, pa zato zamrzavaju spolne stanice. Žene koje žele biti samostalni roditelji, kada se na to odluče, odlaze na potpomognutu oplodnju uz pomoć doniranih jajnih stanica. Iako je donorstvo spolnih stanica u Hrvatskoj zakonski dozvoljeno, nije zaživjelo jer donora nema, a jedan od razloga je to što nema anonimnosti, odnosno i biološki otac ima pravo znati tko je njegovo dijete, a dijete ima pravo dobiti podatke o njemu. Stoga te žene odlaze u inozemstvo.
Gotovo sve jajne stanice zdravih žena zamrznute su u Poliklinici IVF, čiji je utemeljitelj i voditelj prof. Velimir Šimunić.
U posljednjih pet godina tamo su 42 žene zamrznule svoje jajne stanice kako bi ih jednog dana iskoristile. Do sada su se po njih vratile tri žene, ali samo je jedna uspjela postati majka.
- Riječ je o ženama koje imaju između 31 i 40 godina. Dakle, prosjek je 36,5 godina, što je prilično kasno. Većina je, odnosno njih 40 posto, iz Zagreba, 35 posto je iz ostatka Hrvatske, a 25 posto iz inozemstva, ali sve su podrijetlom Hrvatice - kaže prof. Šimunić.
U Hrvatskoj je 16 licenciranih klinika za potpomognutu oplodnju, a polovica ih je privatna.
- U državnim se klinikama očuvanje plodnosti zdravim ženama (social freezing) ne radi. Radi se samo očuvanje plodnosti žena kojima iz nekog razloga (karcinomi, tumori, endometrioza...) prijeti neplodnost - pojašnjava nam dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, specijalistica ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
Naime, državne klinike ne mogu provoditi postupak koji nije dogovoren s HZZO-om, a kao takav nema uputnicu.
I sam Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji pomalo je nedorečen. Naime, ne zabranjuje zamrzavanje jajnih stanica zdravih žena, ali ga niti ne predviđa.
Tako se u Zakonu, u članku 34 (1), govori da muškarac i žena kojima prema spoznajama medicinske znanosti prijeti opasnost da će zbog zdravstvenih razloga postati neplodni mogu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi uz slobodan ovjereni pisani pristanak zamrznuti svoje spolne stanice, spolna tkiva ili zametke uz vlastito korištenje poslije.
Dakle, spominje se samo u kontekstu moguće neplodnosti.
- Žene danas sve kasnije rađaju i samim time prijeti im neplodnost - smatra prof. Šimunić.
S druge strane, prim mr. sc. Boris Poljak iz Poliklinike Cito Split ne radi ove postupke iako ih smatra dobrima.
- Ne sviđa mi se što je Zakon u tom smislu nedorečen i nema jasno napisano da zdrave žene mogu pohranjivati jajne stanice - govori Poljak.
Iz svih privatnih klinika koje se bave IVF-om smatraju da je očuvanje plodnosti na ovaj način poželjno i da bi trebalo postati standard, no ipak ne zamrzavaju svi jajne stanice zdravih žena. Da to nude ženama, rekli su nam u Specijalnoj bolnici Podobnik, Alee Fertilityju i Poliklinici Repromed.
- Činjenice su da se žene sve kasnije odlučuju za majčinstvo, stoga ih treba educirati i potaknuti na zamrzavanje jajnih stanica. Isto je tako važno da im se sve detaljno objasni. Zamrznuta jajna stanica ne znači nužno i dijete, ona samo povećava šanse - govori dr. sc. Erden Radončić, dr. med., ravnatelj Poliklinike Repromed i subspecijalist humane reprodukcije, no otkriva i da još nema previše upita.
Također, pojašnjava, ako se žene odlučuju za to, važno je da to ne rade prekasno jer se uspješnost smanjuje s godinama.
- Osobno nikad ne bi zamrznuo jajne stanice žene starije od 37 godina jer to, praktički, nema smisla. Čak i to je već previše godina - smatra dr. Radončić.
Premda se svi sugovornici slažu da zamrzavanje treba poticati radi očuvanja plodnosti, uz detaljna objašnjenja o tome kolike su šanse za porod, ne dijele mišljenje o pitanju treba li zakonom ograničiti do koje se godine mogu dati jajne stanice i do koje podignuti.
Neki smatraju da je privatno pitanje kada tko želi roditi, a drugi da treba voditi računa o djetetu i da se porođaj treba ograničiti na godine kada bi zdrava žena zapravo mogla biološki najkasnije zanijeti.
Što se zamrzavanja tiče, procedura je ista, bilo da je riječ o zdravoj ili bolesnoj ženi. Uostalom, kao i kod onih parova koji su u postupku potpomognute oplodnje. Stimulira se nastanak što više jajnih stanica koje se potom vade i izabiru one kvalitetne koje bi se u nekom trenu mogle oploditi. Naravno, zdrave žene ovo ne mogu raditi o trošku HZZO-a, pa će sam postupak platiti oko 2000 eura, a čuvanje jajnih stanica godišnje se plaća oko 200 eura.
Poslije četrdesete godine života žene gotovo 80 posto jajnih stanica kromosomski je neadekvatno. Trećina žena u Hrvatskoj prvo dijete rađa nakon tridesete, a idealno je doba za rađanje oko 25. godine života.
To su činjenice, no činjenica je i da su se životni uvjeti i svjetonazor promijenili, a fiziologija žene nije. Naime, svaka žena s rođenjem ima zadani broj jajnih stanica i, za razliku od muškaraca, njime je ograničena kad je riječ o reprodukciji.
Najkvalitetnije jajne stanice, kromosomski kompetentne koje daju najveću šansu za trudnoću i rađanje zdravog djeteta, u dobi su od 20 do 25. Poslije 32. godine plodnost se smanjuje, a nakon 38. mogućnost zdrave trudnoće opada brže.
- To bi trebala biti rutina jer ponašanje žena u Hrvatskoj isto je kao u Americi, a to znači da se rađanje odgađa za godine koje nisu primjerene optimalnoj plodnosti - kaže prof. dr. sc. Velimir Šimunić.
Porast neplodnosti u razvijenim zemljama u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nedvojben je, a danas je više od 17 posto parova neplodno.
Kriopohrana, odnosno zamrzavanje jajnih stanica, pojašnjava doc. prim. dr. sc. Romana Dmitrović iz Poliklinike Beta Plus, tehnologija je kojom se jajne stanice iz ženina tijela uzimaju, zamrzavaju i pohranjuju. Poslije se mogu odmrznuti, oploditi i prenijeti u maternicu kao zameci. Ova metoda omogućava ženama slobodnije odlučivanje o početku njihova majčinstva, ali i o čuvanju jajnih stanica ako postoje medicinski razlozi.
- Plodnost žene pada s njezinom dobi. U skladu s tim, vjerojatnost za trudnoću je znatno veća ako jajne stanice kriopohranjuje žena mlađa od 35 godina, koja ima zdrav reprodukcijski sustav. Nakon 36. godine života, ako je neophodna odgoda trudnoće, preporučuje se kriopohrana zametka - zaključuje prim. Dmitrović.
Odavno je poznato da je fiziologija žene takva da su najbolje godine za rađanje oko 25. Kako godine prolaze, opada plodnost žene jer se ona rađa s gotovim brojem stanica i znanost još nije uspjela toliko unaprijediti postupke da se iz matičnih stanica stvore nove jajne stanice. Neprestanim ciklusima žena troši najbolje jajne stanice i ona s 38 ili 40 godina ima vrlo malo jajnih stanica koje su kromosomski normalne.
To ide tako daleko da je nakon 41. godine života 80 posto svih jajnih stanica koje su ostale kromosomski nekompetentno. Danas je svjetonazor takav da se trećina svih prvih porođaja događa nakon 30. godine.
Danas je u Americi metoda zamrzavanja postala toliko popularna rezervna opcija za spašavanje svoje plodnosti da u mnogim IVF klinikama petina postupaka postaje upravo očuvanje plodnosti.
- Što se tiče medicinskog stajališta, uvijek je bolje zamrzavati zametak nego jajnu stanicu. Naravno, za žene koje nemaju drugi izlaz nego zamrzavanje jajnih stanica, a pritom mislim prvenstveno na onkofertilitetne razloge, kad se mora zamrzavati zbog izloženosti zračenju ili kemoterapiji. Tu je nekakvo primarno i najveće značenje zamrzavanja jajnih stanica - pojašnjava prim. Miro Šimun Alebić, koji i socijalno zamrzavanje smatra vrlo važnim u očuvanju plodnosti.
- Danas je, što se tiče zamrzavanja, potrebno od devet do 13 jajnih stanica za rađanje jednog djeteta. Taj broj zrelih i dobrih jajnih stanica mogu dobiti samo mlade žene do 30 godina jer nakon toga vjerojatnost da ćete dobiti takve jajne stanice koje ‘garantiraju‘ rezultat trudnoće i poroda pada s godinama. Naime, s 38 godina, ako dođete zamrznuti jajne stanice, vrlo je velika vjerojatnost da neće doći do trudnoće i porođaja - Alebić.
Najviše se zamrzavanja još uvijek odnosi na žene koje su oboljele od, primjerice, malignih bolesti i od kojih će ozdraviti, ali moraju odgoditi rađanje za pet ili sedam godina.
Voditeljica Odjela za kliničku embriologiju Klinike za ženske bolesti i porode, dr. sc. Nina Gelo, smatra da zamrzavanje jajnih stanica kod zdravih žena može biti dvosjekli mač.
- Trebamo educirati i poticati žene da rađaju ranije. Iskreno, pribojavam se da ovaj trend kod žena ne stvori lažnu sigurnost da će sigurno postati majke. To nije točno. Naravno da si povećavaju šanse, ali ne smiju se samo na to osloniti - kaže dr. sc. Gelo.
Iako je zaposlena u državnoj klinici koja ne radi social freezing, oni isti postupak rade za žene kojima prijeti neplodnost, dakle za žene koje imaju tumore ili druge bolesti, poput endometrioze.
- Godišnje imamo 30-ak žena s dijagnozama zbog kojih one zamrzavaju svoje jajne stanice. Ukupno je to oko 300, pa bih rekla da je u Hrvatskoj oko 450 žena koje imaju problema sa zdravljem zamrznulo svoje spolne stanice - govori Gelo.
Pojašnjava da se te žene vraćaju po njih i pokušavaju ostati trudne, a uspješnost je oko 35 posto.
- Žene koje imaju neke tumore uglavnom se vrate za otprilike pet godina, a one s endometriozom u prosjeku za oko dvije godine - govori i dodaje da je za njih čuvanje zamrznutih jajnih stanica besplatno, bez vremenskog ograničenja.
Medicinski pomognuta oplodnja započeta je prije više od 40 godina, a procjenjuje se da je do sada više od 8 milijuna ljudskih bića proizašlo iz ART tehnika.
Postupak se u početku primjenjivao kao terapijski tretman za neplodne parove s ireverzibilnim faktorom jajovoda i proširio se na situacije neplodnosti uzrokovane drugim čimbenicima (pa čak i neobjašnjive neplodnosti) i slučajeve oštećene sposobnosti reprodukcije (slobodne žene, istospolni parovi).
U konačnici, kada žene koje su zamrznule jajne stanice odluče krenuti u postupak, svaka bi treća u teoriji mogla dobiti dijete.
Naime, na temelju podataka iz izvješća Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj licencu za provođenje postupaka medicinski pomognute oplodnje ima 16 klinika - osam državnih i osam privatnih, od kojih tri (IVF, Beta Plus i Poliklinika Škvorc) imaju i ugovor s HZZO-om. U privatnim klinkama postupci izvantjelesne oplodne stoje između 1500 i 3000 eura. U 2020. godini, posljednjoj za koju je Ministarstvo objavilo rezultate (s obzirom na to da je potrebno pratiti postupak te trudnoću i rođenje djeteta, podaci se uvijek objavljuju s dvije godine zakašnjenja), najbolji je uspjeh ostvarila zagrebačka poliklinika IVF, koju vodi dr. Velimir Šimunić. Uzmu li se u obzir sve vrste postupaka (prirodni i stimulirani), ova je klinika imala uspješnost od 34 posto. Drugim riječima, svaki treći postupak završio je rođenjem djeteta. To je znatno više od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 23,5 posto. Slijedi Petrova s uspješnošću od 33,5 posto, Repromed s 30,8 posto, Cito iz Splita s 29,1 posto, a najmanju uspješnost ima KB Zadar, samo 6,1 posto.
Fertility preservation od 07. Kolovoz 2023, Piše Ivana Krnjić
