• 5
  • Mar
mobiteli-plodnost
Author

Mobitel i plodnost čovjeka

Prof.dr.sc. Velimir Šimunić

Poliklinika IVF

Zagreb, Antuna Nemčića 7

 

U posljednjih 40 do 50 godina bilježe se značajne promjene u općem i reprodukcijskom zdravlju čovjeka. Danas se može utvrditi značajan porast učestalosti:

  • debljine- 3 puta
  • tip 2 dijabetesa i inzulinske rezistencije
  • sindroma policističnih jajnika
  • endometrioze
  • hipotireoze
  • dječjeg raka
  • raka testisa.

Istovremeno je porasla incidencija neplodnosti (od 8% na 17%), posebno muških uzroka steriliteta od 20% na 50-60%. U svijetu bilježimo oko 50 milijuna neplodnih parova. U 180 studija i metaanaliza utvrđen je značajan pad (u 50 godina za 30-50%) svih pokazatelja muške plodnosti u spermiogramu. Širom svijeta dokazana je umanjena koncentracija spermija u ejakulatu, niža pokretljivost i vitalnost, te hendikepirane morfološke osobine spermija. Češća je DNK fragmentacija spermija. Redukciju normalnih parametara u spermiogramu bilježimo u plodnih i neplodnih muškaraca. To su sve važni razlozi za produljenje vremena koje je potrebno da bi par postignuo trudnoću (engl. time to pregnancy- TTP). U naprednijim zemljama žene danas rađaju 50% manje djece nego prije pedeset godina. Reprodukcijski potencijal bitno umanjuju odgađanje rađanja, odnosno dob žene i muškarca. Stručnjaci upozoravaju da će za desetak godina čak 30% parova biti neplodno. Stoga se očekuje još izraženija demografska kriza.

Urušavanje ljudskog zdravlja i reprodukcijskih pokazatelja povezuje se nezdravim životnim navikama i toksičnom okolinom u kojoj živi većina svjetskog stanovništva. Ambijentalni polutanti u nezdravoj razini posebno su izraženi i industrijaliziranim i naprednim urbanim okolinama. Posebna kategorija potencijalno šetnih okolinskih čimbenika jesu radio-frekventni elektromagnetski valovi tj. elektropolucija (radio-polucija).

Kako uporaba mobitela u čitavom svijetu eksponencijski raste, sve je značajnije mjesto emisije radiofrekventnih elektromagnetskih valova (RF-EMV) iz mobitela, u spektru neionizirajućeg zračenja. Elektro magnetsko zračenje (EMZ) iz mobilne telefonije ( mobiteli, ruteri- bazne stanice- antene) predmet su brojnih animalnih i humanih istraživanja, koja nam do danas nisu ponudila konzistentne nalaze. Okolinska epidemiologija, iako intenzivno analizira moguću štetnost EMZ na ljudsko zdravlje, ostavlja nas bez konsenzusa i u mnogim proturječnostima. Posebno su kontroverzne pretpostavke o bezazlenosti 5G mreže koja se nezadrživo uvodi.

Protivnici EMZ i mobilne telefonije sve mreže svrstavaju u tzv. „dirty electricity“ (mikrovalna pećnica, frižider, TV, transformatori, mobiteli, blue- tooth, kompjuteri…)Glavni mehanizam interakcije između radiofrekventne energije i ljudskog tijela je zagrijavanje stanica i tkiva.

                              mobiteli-i-plodnost


Slika. 1 Spektar elektromagnetske emisije valova
 

Radijacija ili zračenje je energija koja iz nekog izvora putuje prostorom. Elektromagnetska radijacija (radio frequence radiation) je kombinacija električnih i magnetskih polja koja se kao valovi pomiču prostorom. Dopustiv intenzitet  lokalnog učinka EM zračenja na čovjeka je maksimalno 2,4 W/kg (ponekad i 4 W/kg). Mjera za snagu radiofrekventne emisije na tijelo je stopa apsorpcije SAR (specific absorption rate) koja je kod većine mobitela ispod 1,6W/kg. SAR ovisi o frekvenciji, intenzitetu, polarizaciji i trajanju EMV. Elektromagnetski valovi niže frekvencije imaju veću prodornost u tkiva, dok viša frekvencija RF valova ima nižu penetraciju, ali je i veći termalni efekt mikrovalova.

Velika je razlika između visoko frekventnog ionizirajućeg zračenja i neionizirajuće radijacije. Za razliku od X i Y gama zraka, neionizirajući EMV nemaju molekularne, biološke učinke. Sporiji EMV niže frekvencije ne mogu kidati kemijske veze, ne izbacuju elektrone iz atoma, niti mogu izazivati DNK mutacije. Valja podsjetiti da sunčeve zrake imaju višu elektro-magnetsku radijaciju od bilo koje mobilne telefonije. Neionizarajuće zračenje generalno se smatra bezazlenim za ljudsko zdravlje.

Jedna doza radio terapije raka (ionizirajuće zračenje) ima više od milijardu puta veću energiju od neionizirajućeg zračenja. Sadašnji mobiteli (3G,4G) imaju ultra- nisku frekvenciju, dok 5G mreža funkcionira na 100 puta višoj frekvenciji EMV. Moguća štetnost EMV ovisi o frekvenciji, snazi, prodornosti, apsorpciji i trajanju ekspozicije radio- frekventnim valovima. Postoji i mogućnost elektromagnetske interferencije s drugim uređajima (npr. pacemaker, el. uređaji u avionu, bolnicama).

Mobiteli uključenjem emitiraju nisku dozu neionizirajućeg zračenja, tj. radio frekvencijske energije. Većina uglednih udruga ( NIH, NCI, FDA) smatraju da- za sada nema konzistentnih dokaza da neionizirajuće zračenje povisuje rizik za rak. Postoje i oprečna mišljenja brojnih stručnjaka i aktivista protiv mobitela (slično onima protiv cijepljenja). Ipak je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usvojila 2014. mišljenje International Agency for Research on Cancer – EMV iz mobilnih telefona su mogući kancerogen za ljude.

Od početka mobilne telefonije (Motorola 1973.) bilježimo brzi napredak- 1G mreža (1979.- 1983.), 2G (1990.), 3G (2001.), 4G (2009.) i 5G (2019.). Napredak je omogućio i prijelaz od analognog sustava na GSM sustav, te današnji digitalni DCS sustav. Porastom radiofrekvencije elektromagnetskih valova ostvaruje se bolja dostupnost, veća brzina i učinkovitost mobilnih telefona.

U svijetu je u funkciji gotovo 6 milijardi mobilnih telefona, od čega je u razvijenim zemljama 75% pametnih telefona (engl. smartphone). Tu sve mlađe osobe imaju mobitele i ostale uređaje koji funkcioniraju uglavnom na 4G mreži. Također se produljuje dnevno korištenje mobilnih RF uređaja, pa nije rijetka prosječna dnevna uporaba od 3-4 sata. Mobitel zrači EMV kada je uključen, ali kod smartphone-a se zbog temeljnih funkcija i kod pasivnog moda emitira 20% radio frekventnih valova.

Golema izloženost RF-EMV-u iz svih izvora mobilne telefonije potaknula je veliki znanstveni interes za utvrđivanje moguće štete za ljudsko zdravlje. Međutim ni tisuće znanstvenih istraživanja i metaanaliza, nisu postigla konsenzus i razuvjerila skeptike. Nekonzistentnost nalaza proizlazi iz različitosti u metodologiji istraživanja, drugačijih rezultata u animalnim i humanim istraživanjima, te preklapanju brojnih rizičnih čimbenika za neki događaj. Gotovo je nemoguće izolirati samo jedan potencijalno štetan parametar, jer toksičnost okoline ima čitav spektar polutanata. Pojavnost neke zloćudne bolesti danas može biti rezultat bolje dijagnostike. Ispravnost dizajna neke humane studije može biti ograničena, jer je neophodno primijeniti etičke principe u znanosti. U takvim okolnostima teško je vjerovati da će vjera u bezazlenost neionizirajućeg zračenja ikad postići generalni konsenzus.

Zbog načina rukovanja mobilnim telefonom dva su glavna razloga za strah od RFZ:

 

  • učinak na glavu i mozak
  • učinci na plodnost čovjeka.

 

Pretpostavlja se da bi se rizik neionizirajućeg RFZ mogao temeljiti na povišenoj apsorpciji EMV i termalnom efektu na bliska tkiva. Ostaje zato upitan opseg moguće štete.

Poznata je činjenica da stanice mozga komuniciraju preko električnih impulsa. Studije iz Francuske i Nizozemske utvrdile su promjene EEG-a kada se GSM koristi 40 minuta dnevno. Jedno je istraživanje u SAD-u (objavljeno u uglednom časopisu JAMA) utvrdilo PET-skenom da RFZ mijenja metabolizam glukoze u mozgu. Finska studija našla je poremećaje moždanog krvotoka uz dugotrajnu uporabu mobitela. Te i takve studije stvorile su mišljenje o mogućoj povezanosti RFZ sa:

  • tumori mozga- akustički neurinomi, gliomi
  • aktivnost mozga- san, učenje, memorija
  • oštećenje vida, očiju
  • tumori glave i vrata, melanom
  • neuroponašanje- autizam, Alzheimerova bolest.

Postavljena je sumnja na termalne i ne-termalne efekte ( oksidativni stres) na glavu. Desetogodišnja multicentrična studija u 13 zemalja nije potvrdila navedene sumnje, te je zaključeno da RFZ ne povisuje učestalost glioma i meningeoma. Neke studije na eksperimentalnim životinjama upozorile su da dugotrajna ekspozicija 2G i 3G mobitelima može povisiti rizik: tumora srca štakora (schwannoma), tumora mozga i nadbubrežne žlijezde. Od 1980. objavljeno je više stotina studija koje su ukazale na štetnost RFZ za biologiju stanica, tako i za rak.

Nalazi takvih studija su odbačeni uz kritike da čovjek nikada nije izložen tako visokom RFZ (čitavo tijelo 9 sati dnevno; 75 puta viša radijacija). Zanimljivo je da su eksponirani štakori živjeli duže od kontrolnih životinja.

U veljači 2020. FDA (Food and drug administration) je na 130 stanica, analizom više stotina istraživanja, objavila zaključke o bezazlenosti mobilnih telefona:

  • RFZ ima nisku razinu energije i prihvatljiv učinak na zdravlje
  • nema znanstvenih dokaza za negativne učinke na mozak i opće zdravlje čovjeka
  • nema konzistentnih dokaza da neionizirajuće zračenje povisuje rizik za rak
  • nije utvrđeno postojanje elektromagnetskog hipersenzitiviteta u ljudi.

Jedan od argumenata za takva mišljenja je pad incidencije raka neurosustava i mozga, od 2000 do 2016. godine.

Takvom mišljenju priklonile su se druge relevantne zdravstvene agencije iz SAD- NIH, NCI, CDC, FCC. Sitnu skepsu ostavila je International Agency for Research on Cancer (IARC)- RFZ je mogući kancerogen (umjerena snaga dokaza 2B). Ovu klasifikaciju iz 2013. prihvatila je i WHO, uz napomenu da su potrebne dodatne dugoročne studije.

Učinci na plodnost čovjeka

Veliku zabrinutost izazvala su brojna istraživanja o štetnosti radiofrekventnog neionizirajućeg zračenja za plodnost čovjeka, primarno za muškarce. Temelj za RFZ rizik muške neplodnosti je činjenica da je testis najosjetljiviji radio senzitivan organ. Gamete su osjetljive na toksične učinke zbog svog brzog razvoja (kontinuirana gametogeneza) u fazi mejoze i mitoze (maturacija). Za normalnu funkciju testis zahtijeva za 2°C nižu temperaturu od one u tijelu. Taj je zahtjev ispunjen anatomskom lokalizacijom u skrotumu, ali to je ujedno i slaba zaštita. Neionizirajuće RFZ mobitela ostvaruje moguće štetne učinke na spermatogenezu na dva načina:

  • termalni efekti
  • ovisni o blizini mobitela i trajanju RFZ
  • snaga EMV i efekti su određeni frekvencijom i stopom apsorpcije (SAR- specific absorption rate)
  • maksimalni SAR trebao bi biti 1,6 wat/kg
  • štetnost ovisi i o dubini penetracije (≈ 2-5 cm)- niže frekvencije i do 10 cm

 

  • ne- termalni efekt
  • oksidativni stres (uz viši SAR)
  • povišeni slobodni radikali (free radicals) i 
  • ROS (reactive oxygen species)
  • spermiji su vrlo osjetljivi na oksidativni stres
  • poremećaj polarizacije, signala i el. potencijala
  • DNK fragmentacija spermija
  • poremećena proliferacija i stopa apoptoze spermija
  • disfunkcija mitohondrijskog DNA
  • poremećaji proizvodnje hormona (Leydigove stanice) – testosteron.

Čini se da EMV mobitela navedenim drugim putovima mogu oštetiti DNK spermija, jer je izravno oštećenje nemoguće zbog premale snage zračenja  (fotona). Postoje nalazi koji upućuju na slične mehanizme štetnosti mobitela za folikul, folikulogenezu i jajnu stanicu.

Brojnim istraživanjima stvaralo se mišljenje da ekspozicija mobitelima dovodi do strukturnih i funkcionalnih promjenama reprodukcijskog sustava. Animalne i humane studije dosta uvjerljivo navode da elektromagnetsko zračenje može reducirati muški plodni potencijal. Trajno se raspravlja može li viša frekvencija EMV i trajnija ekspozicija prodorom i apsorpcijom imati ipak molekularne efekte.          

Agarwal i sur. su sa nekoliko istraživanja pokazali da zračenje mobitela reducira pokretljivost, životnost i morfologiju spermija u čovjeka. Duljinom uporabe umanjuje se udio normalnih spermija.

Adams (2014.) je u metaanalizi 10 studija (1492 muškarca) utvrdio da RFZ mobitela umanjuje kvalitetu sjemena za 8-10%. Također se bilježi značajan porast ROS-a.

Liu je u Cochrane metaanalizi 18 istraživanja utvrdio negativan učinak RFZ na spermije i folikule jajnika.

De Iuliis (2009.) je pokazao da uz ≥1 W/kg snaga EMV dolazi do pada motiliteta i vitalnosti spermija.

Zhang i sur. (2016.) su našli da mobitel negativno utječe redukcijom volumena sjemena, umanjuje broj i koncentraciju spermija.

Rago (2013.) je utvrdio da uporaba mobitela 4 sata dnevno povisuje indeks DNK fragmentacije.

Kesari i sur. (2018.) su utvrdili da neionizirajuće RFZ ima negativne učinke na broj, morfologiju i pokretljivost spermija. To i oksidativni stres mogu značajno umanjiti mušku plodnost.

Brojni eksperimentalni i klinički radovi potvrdili su štetne učinke RFZ na sjeme. Ipak nalazi nisu konzistentni, jer nemali broj istraživanja nije utvrdilo taj rizik za plodnost muškarca. Raznolikost nalaza tumači se činjenicom da je promatrani učinak ovisan o fizičkim parametrima radiofrekventne emisije, posebno o frekvenciji, snazi i  duljini ekspozicije EMV. Ove kontroverze zazivaju čvršće dokaze, kako bi se ozbiljna sumnja na rizičnost mobitela za plodnost, pretvorila u konsenzus.       

Više istraživanja je utvrdilo da dugotrajno korištenje mobitela može negativno utjecati na rezervu jajnika, folikulogenezu, hormonsku ravnotežu i plodnost žene. Nalazi nekih epidemioloških studija povezuju EMV s povišenim rizikom za rane spontane pobačaje .

Ipak su znatno čvršći dokazi da mikrovalovi mobitela mogu značajnije poremetiti spermatogenezu, a disfunkcija folikula jajnika ostaje upitna.

Iz navedenih tvrdnji, iako bez konsenzusa nastala su opće prihvaćena upozorenja:

  • mobitel u džepu hlača ozbiljno oštećuje mušku plodnost
  • hoće li uporaba mobitela (posebno 5G mreže) dovesti do redukcija čovječanstva zbog rizika muške neplodnosti
  • mobitel će skuhati vaše spermije i izazvati sterilitet
  • visoka incidencija muške neplodnosti danas, može se povezati s golemom emisijom EMV.

Iako s takvim drastičnim upozorenjem ne treba pretjerivati (i izazivati strah), korisni su savjeti za uporabu mobitela, WI-FI, bluetooth moda, tableta, kompjutera, interneta i dr. 

  • ograničiti dnevnu uporabu mobitela na minimum
  • većinu vremena isključiti mobitel
  • koristiti uređaje na 30-40 cm od tijela, glave
  • komunikacija zvučnikom je sigurnija
  • sigurnija je uporaba tekst poruka i komunikacije
  • koristiti sigurnost „hands free“ moda
  • izbjegavati blizinu i uporabu u djece (dječji mozak u razvoju i koštana moždina imaju višu provodljivost RFZ)
  • povoljno je rabiti zaštitne oklope za mobitel
  • RFZ je najviše kod uspostavljanja veze
  • uz lošiji signal bilježi se početno više zračenje
  • prednosti dati WI-FI -u, slušalicama spojenim žicom 
  • bluetooth je nesigurnija opcija
  • paziti na stopu SAR-a kod nabave mobitela.

 

Kontroverze o 5G mreži

Od 2019. godine u nekim se zemljama ili tek pojedinim regijama oprezno uvodi 5G mreža mobilne telekomunikacije. Ta mreža koristi mikrovalove sa 100 puta višom frekvencijom od 4G mreže, tj. to je 100 puta brža tehnologija:

  • 4G mreža- 900-1800 MHz (1-5 GHz)
  • 5G mreža- 60000-100000 MHz (30-100 GHz).

Niža frekvencija je prodornija i penetrira 5-10 cm u tkivo, a mikrovalovi puno pliće, 2-3 cm, ali prodorom u kožu imaju jači termalni efekt. Manji EMV se lakše apsorbiraju i imaju viši intenzitet.

Milimetarski valovi 5G mreže mogu brzo prenijeti ogromnu količinu podataka, a kapacitet mreže je značajno viši od dosadašnje tehnologije. Mikrovalovi imaju kraći domet i veću brzinu (1-2 gigabit- sec.), pa je potreban veći broj baznih stanica i antena. Neizbježni milijuni takvih transmitera stvorit će gustu pokrivenost i ekspoziciju 5G mreži koja će interferirati s već postojećim ranijim 3G/4G mrežama. Stručnjaci u tome vide neizbježnost RFZ i dodatnom riziku za ljudsko zdravlje. Takvu pridruženost EMV ostvaruje sinergizam RF valova niže i visoke frekvencije.

Pretpostavlja se da će do 2025. više od 60% svjetske populacije koristiti 5G mrežu. Ostvaruje se široki spektar ekspozicije EMV s efektima na živa bića koje još treba detaljno istražiti. Protivnici 5G mreže zbog toga upozoravaju da mikrovalovi te frekvencije donose veću opasnost za žive organizme.

O 5G mreži ne postoje istraživanja o mogućoj štetnosti za ljude. Ostaju pretpostavke koje se temelje na iskustvu RFZ sadašnjih tehnologija, i poznatim fizičkim osobinama 5G mreže. Sigurno je da neionizirajuće zračenje 5G tehnologije ima višu frekvenciju i višu brzinu, uz manju prodornost u tkiva. Smatra se da 5G nema biološke učinke, ne prekida kemijske veze i DNA integritet. Istovremeno mikrovalovi imaju povišenu apsorpciju i zagrijavanje, te moguće oksidativne poremećaje.

Navedene činjenice izazivale su zabrinutost brojnih znanstvenika u svijetu, koji traže dokaze o bezazlenosti 5G mreže prije njene šire primjene. Tvrde da širokom uporabom nitko ne može izbjeći zračenje. Ističe se da je viša frekvencija EMV opasnija za žive organizme. Konstantno zračenje iz brojnih i bliskih baznih stanica (i mobitela) primarno će štetiti koži i očima. Već je utvrđeno na 124000 muškarca da je godišnji pad kvalitete sjemena 2%. predviđa se i brža redukcija u bliskoj budućnosti.

Brojni znanstvenici i autoriteti smatraju nedopustivim uvođenje 5G mreže (i milijuna antena) bez ikakvog biološkog testiranja o mogućoj štetnosti.

Kao zaključiti ovu raspravu o potencijalnoj štetnosti RF-EMV-a, kada je toliko suprotstavljenih mišljenja i kontroverzi. Svakako valja izbjegavati ekstreme i katastrofična upozorenja, jer za njih nema uporišta. Istovremeno treba ostaviti prostor oprezu. Radiofrekventni elektromagnetski valovi iz mobilne telefonije imaju osobine neionizirajućeg zračenja uz učinke:

 

Bez učinaka Ima učinka
  • ne prekida kemijske veze
  • na elektrone u atomu
  • nema biološke učinke
  • na DNA mutacije
  • nema molekularne efekte
  • nema poznate posljedice za ljudsko zdravlje 
  • apsorpcija EMV
  • penetracija 2-8 cm
  • ovisno o mreži 3G/4G/5G
  • zagrijavanje tkiva- termalni efekti
  • disfunkcija mitohondrija?
  • oksidativni stres
  • sl. radikali/ ROS
  • interferencija mreža/ uređaja sinergizam
  • umanjuju plodnost muškarca

 

Ostavljena je umjerena mogućnost da RFZ može indirektno oštetiti DNA.

Navodimo najvažnije zaključke:

 

RFZ iz mobilne telefonije-

                 Nema dokaza o štetnim učincima za ljudsko zdravlje                              WHO 2014.

                                                                                                                                                                                     FDA 2020.

Danas ne postoje konzistentni pokazatelji da neionizirajuće zračenje povisuje rizik za rak ljudi.                                                                                                      National Cancer Institute 2016.
Ne postoje znanstveni dokazi da RFZ povisuje rizik za rak.                                      FDA 2020.
RFZ je mogući kancerogen ( umjerena snaga dokaza- 2B)

National Agency Research Cancer 2013.

WHO 2014.

Neionizirajuće zračenje mobitela može se povezati sa:

  • strukturnim i funkcionalnim promjenama reprodukcijskog sustava
  • redukcijom muškog oplodnog potencijala/ DNA fragmentacijom
  • umanjenom plodnošću čovjeka
  • hendikepiranom gametogenezom

Brojna istraživanja 2005.-2019.

 

LITERATURA:

  1. Adams JA, Galloway TS, Mondal D, Esteves SC, Mathews F. Effect of mobile telephones on sperm quality: a systematic review and meta-analysis. Environ Int. 2014 Sep;70:106-12. 
  2. Liu K, Li Y, Zhang G, Liu J, Cao J, Ao L, Zhang S. Association between mobile phone use and semen quality: a systemic review and meta-analysis. Andrology. 2014 Jul;2(4):491-501. 
  3. Radio Frequency Radiation and Cell Phones, https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/cell-phones/radio-frequency-radiation-and-cell-phones
  4. Electromagnetic fields and public health: mobile phones, https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/electromagnetic-fields-and-public-health-mobile-phones, October 2014.
  5. Scientific Evidence for Cell Phone Safety, https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/cell-phones/scientific-evidence-cell-phone-safety, 02/2020.
  6. Agarwal A, Singh A, Hamada A, Kesari K. Cell phones and male infertility: a review of recent innovations in technology and consequences. Int Braz J Urol. 2011 Jul-Aug;37(4):432-54. 
  7. Radio Wave Propagation, https://engineerstutor.com/2018/11/09/radio-wave-propagation/
  8. Mohammed Abu ElHamd, Soha Aboeldahab, Cell Phone and Male Infertility: An Update Department of Dermatology, Venereology and Andrology, Faculty of Medicine, Sohag University, Sohag, Egypt.
  9. International Agency for Research on Cancer. Non-Ionizing Radiation, Part 2: Radiofrequency Electromagnetic Fields. WHO Press; Lyon, France: 2013. IARC monographs on the evaluation

of carcinogenic risks to humans, Volume 102. Available online: http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol102/mono102.pdf.

  1. World Health Organization. Fact Sheet No. 193. Electromagnetic Fields and Public Health: Mobile Phones. Geneva: 2014. p. 1. Available from: http://www.who.int/peh- emf/publications/

factsheets/en

  1. Rago R, Salacone P, Caponecchia L, Sebastianelli A, Marcucci I, Calogero AE, et al. The semen quality of the mobile phone users. J Endocrinol Invest 2013;36:970-4. 
  2. Zhang G, Yan H, Chen Q, Liu K, Ling X, Sun L, et al. Effects of cellphone use on semen parameters: Results from the MARHCS cohort study in chongqing, china. Environ Int 2016;91:116-21.
  3. Agarwal A, Desai NR, Makker K, Varghese A, Mouradi R, Sabanegh E, Sharma R. Effects of radiofrequency electromagnetic waves (RF-EMW) from cellular phones on human ejaculated semen: an in vitro pilot study. Fertil Steril. 2009 Oct;92(4):1318-25. 
  4. Kesari KK, Agarwal A, Henkel R. Radiations and male fertility. Reprod Biol Endocrinol. 2018 Dec 9;16(1):118. 
  5. Can Cell Phones Cause Female Infertility?, http://mieuxprevenir.blogspot.com/2018/01/can-cell-phones-cause-female-infertility.html
  6. CellphoneRadio Frequency Radiation Studies,  https://www.niehs.nih.gov/health/materials/cell_phone_radiofrequency_radiation_studies_508.pdf.
  7. Houston BJ, Nixon B, King BV, De Iuliis GN, Aitken RJ. The effects of radiofrequency electromagnetic radiation on sperm function. Reproduction. 2016 Dec;152(6):R263-R276. 
  8. Aitken RJ, Bennetts LE, Sawyer D, Wiklendt AM and King BV, 2005 Impact of radio frequency electromagnetic radiation on DNA integrity in the male germline. International Journal of Andrology 28171–179.
  9. De Iuliis GN, Newey RJ, King BV and Aitken RJ, 2009 a Mobile phone radiation induces reactive oxygen species production and DNA damage in human spermatozoa in vitro. PLoS ONE 4e6446
Avatar
admin_iwf

Comments are closed.